Zagrebačka spalionica nestala s mape, ali samo formalno

Što se točno danas zbiva oko projekta zagrebačke spalionice otpada - pitanje je na koje se teško može dobiti odgovor i od gradske vlasti koja ga je namjerila provesti, kao i od njezinih

oponenata, uglavnom nevladinih ekoloških aktivista, pobornika stajališta da je ta metoda obrade i štetna i zastarjela. One druge protivnike takve tehnologije, iz pojedinih političkih

stranaka, nećemo ovom prilikom uzimati u obzir. Na taj su se vlak ionako ukrcali iz očitih dnevnopolitičkih motiva, za razliku od aktivističkih organizacija poput Zelene akcije. No

svojedobno je na strani protivnoj spalionici izričito bio i sam aktualni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, još otkako je bio predsjednik spomenute ekološke udruge, najveće u

Hrvatskoj. U međuvremenu se štošta promijenilo. U javnosti se često procjenjuje da je popustio pod izvjesnim političkim pritiskom, kao i financijskim, u vezi s unapređenjem sustava

zbrinjavanja otpada. Ipak, sredinom ovog mjeseca Zelena akcija iskazala je zadovoljstvo činjenicom da spalionice otpada u novom Generalnom urbanističkom planu Zagreba – nema. Točnije, u toj

dokumentaciji više nema prostora namijenjenog opcijama dotične termičke obrade. SPALIONICE ZAGAĐUJU (I) HRANU Dan kasnije, gradonačelnik je svejedno izjavio kako sve to i dalje ne znači da

spalionice neće biti, barem dok naručena studija izvodljivosti ne procijeni isplativost takvog pogona za glavni hrvatski grad. Tomašević je pritom napomenuo da spalionice zaista nema u

GUP-u, ali je za slučaj njezine gradnje dovoljno to što je ubilježena u Prostornom planu koji je i dalje važeći. Ako se Grad Zagreb pak odluči na sustav mehaničko-biološke obrade (MBO) bez

spaljivanja, nerazvrstani ostatak bi se navodno slao u neke druge sredine koje već raspolažu pogonom za spaljivanje. Za mišljenje o novonastaloj situaciji priupitali smo najprije Marka

Košaka, voditelja kampanje protiv spaljivanja otpada i potpredsjednika Zelene akcije. „Iako nam je drago da je nakon dugogodišnje borbe udruga i građanskih inicijativa spalionica otpada

obrisana iz GUP-a", kazao je on, „nipošto nam nije drago da se, zbog evidentnog pritiska koalicijskog partnera,koji očigledno podilazi spalioničarskom lobiju, i dalje rade studije

kojima se ispituje isplativost njene potencijalne buduće izgradnje. Isplativost ne može biti jedini kriterij, pogotovo ne u svjetlu novih dokaza o zagađenju prehrambenih ekosustava u

okruženju novih spalionica u EU." Košak se ovdje pozvao konkretno na podatke iz analize biomonitoringa koje je proljetos objavila međunarodna organizacija Zero Waste Europe, a gdje se

ukazuje na alarmantnu zagađenost usjeva i pogona za proizvodnju hrane, odnosno kontaminiranost same hrane u blizini spalionica. Za komentar o sadašnjim pozicijama i daljnjoj perspektivi, ali

i odnosu prema nevladinom sektoru, obratili smo se i Uredu gradonačelnika, ali nismo dobili odgovor do publiciranja ovog članka (***nap. red.: odgovor je stigao naknadno, nalazi se na dnu

ovog teksta). Ostaje pitanje Zelenoj akciji, o narednim njezinim aktivnostima i očekivanjima u vezi s ovim predmetom. VISOKA CIJENA IZBORA LOŠIH RJEŠENJA „Eventualnim planovima gradnje

spalionice ćemo se žestoko usprotiviti, kao i trenutnoj ideji pripreme i slanja otpada na spaljivanje u druge sredine. Postoje bolja rješenja za iskorištavanje otpada kao sirovine, umjesto

da se baca na odlagališta ili spaljuje i pretvara u otrovne plinove i toksičan pepeo. Zbrinjavanje tog pepela je također iznimno skupo, o čemu se, između ostalog, uopće ne vodi računa.

Neznanje i manjak volje za primjenom boljih rješenja nas može skupo koštati, stoga je sada pravo vrijeme da ne ponavljamo greške drugih, već da na njima učimo i odaberemo bolja

rješenja", rekao je potpredsjednik Zelene akcije za DW. Do rješenja za koje će se konačno odlučiti, zagrebačka vlast pritom nema mnogo vremena, a o tome će ovisiti i legitimiranje

njezina političkog profila, ponajprije onog s kojim je izabrana na čelo Grada Zagreba. Tomislav Tomašević odlučno je bio pokrenuo reformu sustava zbrinjavanja, ali se ubrzo suočio s

mnogobrojnim te složenim problemima u provedbi. Bez obzira na sve, njegova zagrebačka uprava ponajviše će se ubuduće mjeriti baš po krajnjem rezultatu, s tim da nijedno od popratnih

iskušenja u tom procesu nije moguće ni odložiti ni spaliti. ***_u odgovoru koji je stigao nakon objave ovog članka, iz Poglavarstva Grada Zagreba su na upit DW-a poručili:_ "Radi se o

nomotehničkoj ispravci budući je takvo postrojenje definirano u Prostornom planu Grada Zagreba kao planu višeg reda, i to izvan građevnog područja, odnosno izvan zone GUP-a. U skladu sa

zaključkom Gradske skupštine ide se u javnu nabavu za studiju izvodljivosti, o kojoj će ovisiti odluka o postrojenju. Pri tom je uvjet da se u isto vrijeme proizvodi ne samo električna

energija, nego i toplinska energija koja bi se putem sustava centralnog grijanja, vrelovodima dostavljala kućanstvima, tako da ta toplina ne bi odlazila u okoliš nego bi se koristila za

centralno grijanje. A što se tiče Zelene akcije, gradonačelnik već 10 godina nije u Zelenoj akciji, tako da je očekivano da nekad postoje razlike u stavovima, što smatramo normalnim."

(datum promjene: 21.8.2024.)