Samit brics-a: kako rusija želi proširiti svoju moć

U ruskom Kazanju se održava godišnji samit država BRICS-a, šesnaesti od osnutka te organizacije 2006. godine. Na njemu sudjeluju 24 predsjednika država i vlada, među kojima je i ruski

domaćin, predsjednik Vladimir Putin. Na nedavnom samitu u Južnoafričkoj Republici Putina nije bilo na zajedničkoj fotografiji, umjesto njega je tamo bio ruski ministar vanjskih poslova

Sergej Lavrov. Putin je otkazao sudjelovanje jer se očito plašio da će biti uhićen budući da je Međunarodni kazneni sud u Haagu protiv njega izdao uhidbeni nalog, a Južnoafrička Republika

priznaje taj sud. Prvotnoj skupini članica BRICS-a Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoafričkoj Republici priključile su se 2024. još četiri zemlje: Egipat, Etiopija, Iran i Ujedinjeni

Arapski Emirati. Iz Moskve kažu da zanimanje za suradnju raste, da 34 države žele suradnju „u raznim oblicima", među njima članice Zajednice neovisnih država, zemlje iz Afrike, Južne

Amerike i jugoistočne Azije. Na samitu u Kazanju bit će govora o proširenom formatu BRICS plus, kako bi se povećalo gospodarsko i političko značenje te organizacije. BRICS BRIDGE –LOBALNI

SUSTAV PLAĆANJA Jedna od glavnih tema je zajednički sustav plaćanja BRICS Bridge, koji je ruski ministar financija predstavio početkom listopada. On bi trebao omogućiti „brzo i

povoljno" prekogranično plaćanje između zemalja članica u nacionalnim valutama, uključujući i tehnologiju blockchain i digitalne valute središnjih banaka bez uključivanja

korespondirajućih banaka u SAD-u. Prema pisanju magazina _The Economist_ Moskva na taj način želi zaobići međunarodne sankcije koje Rusiji onemogućuju prekogranično plaćanje u američkim

dolarima. Planirani sustav plaćanja alarmirao je zapadne ustanove za financijski nadzor, ali komplicirano je uspostaviti takav sustav plaćanja. Zemlje sudionice moraju dati veliku državnu

pomoć, a sustav bi mogao preopteretiti nacionalne regulatorne ustanove, ako bi jedna zemlja velika novčane pričuve nagomilala u valuti druge države. Motiv Rusije je jasan, kaže Economist,

ali zašto bi drugim državama BRICS-a trebao takav sustav plaćanja? PRIVLAČNO ZA ZEMLJE U RAZVOJU Evgenij Kogan s ruske Visoke gospodarske škole na svom profilu na Telegramu „Bitkogan"

je napisao da organizacija BRICS dosad nije pokazala gotovo nikakvu spremnost da Rusiju zaštiti od međunarodnih sankcija. Tako se Razvojna banka, koju su osnovale zemlje BRICS-a, 2022. i

sama priključila sankcijama protiv Rusije. Osim toga Kogan ukazuje na sljedeću relaciju: ukupno stanovništvo država BRICS-a ima 3,5 milijardi ljudi, što je 45 posto svjetskoga stanovništva.

Istovremeno njihov udio na globalnom bruto društvenom proizvodu iznosi 37,3 posto. Iz toga on zaključuje da je „prerano govoriti o novom svjetskom poretku". Ali, zemlje u razvoju imaju

interesa za organizaciju BRICS i njezin sustav plaćanja. „Ne da bi ljutile SAD, nego kao mogućnost doista brzog plaćanja", napisao je ovaj ruski ekonomist. Pet do sedam posto

međunarodnih plaćanja u američkim dolarima usporava se zbog pravila poslovanja američkih korespondirajućih banaka. To bi trebalo pomoći u borbi protiv insajderskog trgovanja, pranja novca i

financiranja terorizma. Kogan kritizira da države BRICS-a zastupaju „filozofski pogled nedjelotvornog i nepravednog modernog svjetskog poretka". ČLANICE BRICS-A: KONKURENCIJA I

PROTURJEČNOSTI Moskvi ipak uspijeva format BRICS prodati kao „novi svjetski poredak", kaže Anton Barbashin s online-portala _RiddleRussia_. U razgovoru za DW ovaj politolog ukazuje na

rastuću gospodarsku i političku ulogu članica BRICS-a Indije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata otkako je Rusija pokrenula opći rat protiv Ukrajine. Rusija pokreće brojne inicijative iako

većina njih ne bude provedena ili ostanu na razini sportskog natjecanja BRICS-a. „Projekt jedinstvene valute je propao", zaključuje Barbashin. Dosad samo Iran surađuje s Rusijom na

izgradnji „alternativne financijske arhitekture", koja bi se trebala zasnivati na ruskom sustavu plaćanja _Mir_. Organizacija BRICS ostaje „interesni klub" u kojem svatko želi

jednostavno sklapati dobre poslove, kaže Barbashin. „Rusija je zbog pritiska zapadnih zemalja samo najvažniji ponuđač jeftinih energenata." Barbashin je uvjeren da će geslo BRICS-a „Za

pravedan svijet" ostati samo geslo, jer svaka država članica vodi vlastite pregovore s razvijenim zapadnim zemljama i zato što unutar te organizacije postoje brojne suprotnosti. Zato

neće iz te organizacije nastati ni vojni savez. „Kina i Indija su se 2020. malo sukobljavale, a Iran uvijek iznova ratom prijeti Saudijskoj Arabiji, partneru Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ako eskalira konflikt između Kine i SAD-a države BRICS-a će se raspršiti u različite tabore." Budućnost organizacije BRICS ovisit će o suparnicima Indiji i Kini, smatra Barbashin.

RUSIJA SVE VIŠE OVISNA O KINI Indija i Kina su u 2023. godini s 90 posto bili glavni uvoznici ruske nafte. Na to ukazuje Aleksei Chigadaev sa sveučilišta u Leipzigu u razgovoru za DW. O

trgovini ovisi kako će biti punjen ruski državni proračun, kaže ovaj politolog i orijentalist. „Južnoafrička Republika i Brazil u ovom slučaju igraju jasno podređenu ulogu." A utjecaj

Kine na Rusiju upravo raste brže nego utjecaj Indije zbog financijske interakcije. Od svih opcija je kineska valuta i dalje najlikvidnija i najmanje nestabilna. Chigadaev kaže da kineske

vlasti ne podupiru priključenje kineskih banaka ruskom sustavu prijenosa financijskih vijesti (SPFS), koji slično funkcionira kao i SWIFT. Umjesto toga Kina na ruskom tržištu vrbuje za svoj

vlastiti financijski sustav CIPS. U Rusiji trenutno djeluju četiri kineske banke koje obavljaju transakcije 23 ruske banke kao neizravnih sudionica. „Rusija će vjerojatno sve više postajati

ovisna o yuanu i Pekingu da bi zadržala pristup međunarodnom financijskom sustavu", smatra Chigadaev. On misli da Moskva upravo zato želi potaknuti stvaranje zajedničke valute BRICS-a

kako bi smanjila svoju sve veću ovisnost o Kini.